ENG / HRV

Šibenski arhipelag

Šibenski arhipelag sasatoji se od 249 otoka, otočića i nadmorskih grebana ukupne površine 157 čkm. Šest otoka stalno je naseljeno i na njima danas živi 6600 stanovnika. Šibenski arhipelag čine otoci: Kornati, Zlarin, Prvić, Kaprije, Žirje, Obonjan, Kakan, Krapanj i Murter.

Šibenska rivijera smjestila se na području srednje Dalmacije. Silnom ljepotom svojih brojnih krajolika, slikovitih mjesta kao i bogatstvom kulturno povijesnih spomenika pravi je dragulj u turističkoj ponudi. Na njezinom prostoru rijeka Krka u svom kratkom toku od 72 km, probija se dubokim kanjonima prema moru, stvarajući brojne slapove, kaskade i jezera. Prema zemljopisnom položaju rivijera je složena prirodna cjelina, a prema reljefu, klimatskim, vegetacijskim, demografskim, socijalnim kulturnim i gospodarskim obilježljima izdavaju se otočno, zagorsko i obalno područje s gradom Šibenikom kao gospodarskim, kulturnim i administrativnim središtem rivijere.

Nacionalni parkovi Krka i Kornati pored brojnih malih mjesta krase ovo područje posebnim prirodnim ljepotama, a isto tako lako je uočiti da je raznolikost ovog prostora od davnine privlačila čovjeka o čemu svjedoče diljem rivijere sačuvani tragovi prošlosti, od prapovijesnih građevina i rimskih naselja do srednjovjekovnih i renesansnih utvrda i građevina. Zbog razvedenosti obale, posebno u NP Kornati, intezivno se razvio nautički turizam. Danas se na području rivijere nalazi 9 marina. Mjesta Šibenske rivijere su : Pirovac, Tisno, Tribunj, Vodice, Srima, Brodarica, Žaborić, Grebaštica, Šparadići, Primošten i Rogoznica. Njihova ambijentalna specifičnost, prostorna autonomnost i posebnost, izvan svake prometne vreve i radne užurbanosti gradova omogućuje opuštanje odmor, rekreaciju u prirodnim ambijentima obogaćenim mirisom mediteranskog bilja i mora.

Otok Žirje

Površinom od 15,43 km2, najveći je od svih otoka u šibenskom arhipelagu. Kao dio vanjskog otočnog niza ujedno je i najudaljeniji od Šibenika (11 NM). Oko otoka leže brojni, prekrasni otočići. Konfiguracija tla čini brojne uvale a time i dugu obalnu liniju (39,2 km). Kao zaklonište za male brodove služe uvale Mala i Vela Stupica te Tratinska, a brod iz Šibenika (pruga) pristaje u uvali Muna koja je dosta izložena buri. Kao i na svim otocima šibenskog okružja, klimu Žirja karakteriziraju blage zime, topla ljeta i relativno mala kolebanja između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca. Prosječna godišnja temperatura je 15,6 °C.

Žirje je prepoznatljivo po prirodnim ljepotama, bistrini i plavetnilu mora te nekolicini vrijednih i zanimljvih kulturno povijesnih spomenika. Najviši je vrh Kapić (131m). Prirodni biljni pokrov sastoji se najvećim dijelom od makije koja se zbog odsustva poljoprivrednih aktivnosti i dalje širi. Od poljoprivrednih kultura uglavnom se uzgaja vinova loza, maslina, smokva i nešto voća. Otok Žirje nema vodotoka, a jedini su površinski tokovi - bujice, koje nastaju za vrijeme naglih kiša.  U privređivanju Žirjana važnu ulogu zauzima ribarstvo, jer je more oko otoka bogato ribom.

Kaprije

Mali otok u razvedenom šibenskom arhipelagu, 40 ili 70 minuta plovidbe redovnom linijom iz Šibenika. Od Italije ga dijele samo otoci Kakan, Žirje i kristalno čisto more. Otok je dobio ime po mediteranskoj biljci kaparu čiji pupoljci služe kao začin, koje je vjerojatno ovdje bilo u izobilju u vrijeme kad su otok naselili Šibenčani sklanjajući se od napada Turaka u 16. i 17. stoljeću. Na Kapriju postoji samo jedno naselje sa stotinjak stalnih stanovnika, poštom, ambulantom, trgovinom, te nekoliko šarmantnih barova i restorana koje naročito cijene nautičari pa često radi ručka ili večere navrate na Kaprije (među poznatim redovnim gostima ističe se bračni par Ecclestone). Kad predvečer prošetate do centra i prođete rivom pored glavnog trga na kojem lokalni klinci igraju nogomet ‘na male branke’, a stariji mještani malo dalje igraju na balote, poželjet ćete da se nikad više ne vratite u stvarnost svakodnevice.

Uvala Kaprija, prirodno zaštićena od svih vjetrova, u suton zatreperi obasjana lampicama s jarbola jedrilica koje nakon cjelodnevnog krstarenja po susjednim Kornatima uplovljavaju i bacaju sidro kako bi ovdje bezbrižno prenoćili. A s novim rađanjem sunca, za jutarnje bonace, opet se otiskuju i nečujno klize u beskraj plavetnila. Zahvaljujući velikoj udaljenosti od gradova, industrije ili bilo kakvog drugog izvora zagađenja, obale otoka Kaprija oplakuje more iznimne čistoće.

Zlarin

Cesto se nazivao zlatnim otokom, zelenim otokom i otokom koralja. Jedan je od najbližih otoka šibenskog arhipelaga, udaljen od kopna oko jedne nautičke milje. Prvi pisani dokumenti o Zlarinu datiraju iz 1386. godine. No, Zlarin je mnogo stariji, što potvrđuju pronađeni predmeti iz vremena neolita te iz rimskog doba.

Nekadašnji stanovnici Zlarina uglavnom su se bavili zemljoradnjom i ribarstvom, no ono po čemu su osobito poznati Zlarin jeste koraljska i pomorska djelatnost. Vađenje i obrada koralja spominju se još u 15. stoljeću, a Zlarinu su donijeli blistave gospodarske trenutke, sve do kraha ove grane privrede, početkom 20. stoljeća. Brojno stanovništvo bilo je tada prisiljeno emigrirati. Unatoč svemu, i danas na Zlarinu djeluje koraljarnica u kojoj se vrši ručna obrada koralja te prodaja izrađenog nakita.

Idilična netaknuta priroda, guste borove šume, raznovrsne plaže te mnogobrojne skrivene uvale, osvojit će svakog izletnika. Uživajući u suncu i čistoći zlarinskog mora, utočište ovdje pronalaze domaći i strani posjetitelji, ali i nautičari, koristeći sidrište prirodno zaštićene luke. Smještaj je osiguran u hotelu te sobama i apartmanima obiteljskih kuca. U nekoliko restauracija turisti će uživati domaće specijalitete, a zahvaljujući dobroj brodskoj povezanosti, uvijek mogu “skoknuti” do Šibenika, Prvića ili Vodica. I jedna zanimljivost: znate li tko je izumitelj svjetiljki Maglite koje su osvojile svijet, a koje koristi čak i američka policija? Zlarinjanin Ante Maglica. Emigrirajući u Ameriku, kroz dugi niz godina poklonio je svijetu više od stotinu patenata, a donacijama potpomaže i svoj zlatni otok- Zlarin.

Obonjan

Otok, naselje, grad i cijeli jedan mali kontinent čije je postojanje “izmišljeno” radi mladih i njihovog slobodnog vremena. Izgradnju Obonjana, nekoć nenaseljena otoka, počeli su mladi ljudi, izviđači. U zemljopisnim kartama ime mu je upisano upravo tako, no odavna se za to malo kopno okruženo morem ustalio jedan naziv: Otok mladosti. Tako se danas zove i tvrtka koja organizira odmor djece i mladeži.

http://www.week.com.hr/otoci-sibenski-arhipelag/

Za sve upite, molimo slobodno